Ciljevi kolegija, metode i ishodi
Temeljni je cilj modula da student ovlada osnovama morfologije suvremenog talijanskog jezika, s naglaskom na moderan pristup proučavanju jezičnih pojava temeljen na saznanjima suvremene lingvistike. Osim navedenoga cilj je modula i stjecanje općih i specifičnih kompetencija iz područja morfologije.
Očekivani ishodi učenja:
Nakon odslušanog semestra i položenog ispita studenti će biti osposobljeni:
1. za pravilno definiranje i argumentiranje temeljnih pojmova morfologije suvremenog talijanskog jezika;
Aktivnosti: sveukupne aktivnosti modula (predavanja, konzultacije, izrada istraživanja, itd.), dakle grupni i individualni rad;
Način vrednovanja: kolokvij, istraživanje, završni (usmeni) ispit;
2. za analizu navedenih jezičnih pojmova i pojava uz primjenu postignutog znanja iz proučavanog područja;
Aktivnosti: predavanja, rad na tekstovima, istraživanje (grupni i individualni rad);
Način vrednovanja: (usmeni) završni ispit;
3. za korištenje literaturom;
Aktivnosti: predavanja ? grupni rad, konzultacije ? individualni rad;
Način vrednovanja: istraživanje;
4. za kritičko analiziranje tekstova obzirom na usvojeno gradivo; za uočavanje razlika u izlaganju različitih autora (o odabranoj temi) i njihovo sintetičko predstavljanje;
Aktivnosti: predavanja, konzultacije, izrada istraživanja (grupni i individualni rad);
Način vrednovanja: istraživanje;
5. za korištenje računalom i internetom radi prikupljanja literature;
Aktivnosti: predavanja ? grupni rad, konzultacije (individualni rad);
Način vrednovanja: istraživanje;
6. za samostalni rad (izradu istraživanja) iz područja morfologije;
Aktivnosti: konzultacije (individualni rad);
Način vrednovanja: istraživanje (40%).
Preduvjeti, korespodentnost i korelativnost:
Modul ?Morfologija? jedan je od temeljnih modula Jednopremetnog studijskog programa ?Talijanski jezik i književnost? i Dvopremetnog studija ?Talijanski jezik i književnost i povijest (hrvatski, latinski, itd.)?, a usko je povezan i korelira s modulom ?Sintaksa?. Isto je tako vezan za druge jezične module kao što su ?Fonetika i fonologija talijanskog jezika?, ?Pragmalingvistika?, ?Dijalektologija?, ?Povijest jezika?, ?Etimologija? i dr. Preduvjet za ovaj modul je poznavanje temeljnih pojmova gramatičke analize stečenih tijekom osnovnog i srednješkolskog obrazovanja.
Sadržaj kolegija:
? uvod u morfologiju (suvremenog talijanskog jezika) i njezine osnove
? uvod u raspoloživu literaturu i njeno korištenje
? upute za korištenje internetskih portala iz područja morfologije.
(Detaljan je sadržaj kolegija prikazan je u nastavku!)
Način izvođenja nastave i usvajanje znanja:
Predavanja
Konzultacije
Istraživanje
Multimedija i internet
Studentske obveze:
- pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnome procesu
- izraditi istraživanje
- položiti završni ispit (usmeni)
Praćenje i ocjenjivanje studenata:
Pohađanje nastave
Aktivnost u nastavi
Istraživanje
Usmeni ispit
Kontinuirana provjera znanja
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova:
OBVEZE SATI (procjena) ISHODI UČENJA UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI:
pohađanje nastave i aktivnost u nastavi (učestvovanje u raspravama i aktivno praćenje izlaganja), kontinuirana provjera znanja
30 1 - 4 0,5 maksimalno10%
istraživanje 30 3-6 0,5 maksimalno 40%
završni ispit: usmeni 30 1 - 4 1 maksimalno 50%
Sudjelovanje u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
0% = Ne dolazi na predavanja
2% = Prisustvuje predavanjima, ali ne sudjeluje aktivno u radu
4% = Pripremljen/-a je, ali priprema je nepotpuna - uz veće nedostatke.
6% = Pripremljen/-a je, ali priprema je nepotpuna - uz manje nedostatke.
8% = Redovito je pripremljen/-a, priprema je korektna, dobrovoljno sudjeluje u nastavnome procesu.
10% = Student/-ica pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, uvijek je pripremljen/-a; postavlja pitanja i problematizira sadržaje iz zadate literature, važne za kolegij, koristi dodatne materijale.
Istraživanje se ocjenjuje ovako:
0% = Rad nije napisan ili se student nije uopće držao datih uputa za izradu rada.
8% = Rad ne sadrži sva poglavlja zatražena u uputama, a zapaženi su i veći nedostatci u sadržajnome oblikovanju rada; gradivo nije zadovoljavajuće obrađeno.
16% = Rad sadrži sva poglavlja zatražena u uputama, no uočeni su nedostatci u formalnome oblikovanju rada (posebice se to odnosi na učestale pravopisne i gramatičke pogreške koje se ne mogu smatrati omaškom) te u predstavljanju i citiranju literature.
24% = Rad je napravljen prema datim uputama, no uočeni su manji nedostatci u sadržajnome oblikovanju rada te u predstavljanju i citiranju literature kao i pravopisne i gramatičke pogreške.
32% = Rad je napravljen prema zadatim uputama, no uočeni su nedostatci u citiranju konzultirane literature, a iznesena teorija nije obogaćena primjerima iz odabranih tekstova i/ili jezičnih priručnika.
40% = Izlaganje odabrane teme je detaljno, potkrijepljeno podatcima iz literature, koja je ispravno citirana, a sve zajedno čini skladnu cjelinu kako u formalnome tako i u jezičnome i u sadržajnome smislu.
Završni ispit ocjenjivat će se ovako:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = 10% ocjene
od 61% do 70% = 20% ocjene
od 71% do 80% = 30% ocjene
od 81% do 90% = 40% ocjene
od 91% do 100% = 50% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 90 -100% 5 (izvrstan)
B = 80 - 89,9% 4 (vrlo dobar)
C = 70 - 79,9% 3 (dobar)
D = 60 - 69,9% 2 (dovoljan)
E = 50 - 59,9% 1 (nedovoljan)
Dodatne informacije o kolegiju:
Ispitni rokovi: (bit će uneseno uskoro)
U veljači:
U rujnu:
Nositelj kolegija:
Dr. sc. Jasna Gačić, doc.
jgacic@unipu.hr
Konzultacije:
Utorak: 9.45 ? 11.15 h
TEME, ISHODI I LITERATURA
1. 12/10/2010.
Uvod u kolegij i detaljni izvedbeni nastavni plan i program.
Studenti će moći primijeniti dobivene upute za rad i pripremu završnog ispita.
Literatura : Tiskane upute za rad, literatura (obvezna i dopunska)
2. 19/10/2010.
Pisanje i izlaganje istraživanja; upute i stručno vodstvo za prikupljane literature, korištenje i citiranje bibliografskih jedinica!
Nakon obrađene nastavne jedinice studenti će biti osposobljeni za pisanje kratkog istraživanja prema zadanim naputcima; temeljni je ishod, dakle, pripremljenost sudenata za individualni rad i osposobljenost za služenje prikupljenom literaturom (kako knjigama, priručnicima, časopisama i sl., tako i internetom) i za komparativnu analizu iste.
Literatura: Pripremljene pismene upute za izradu istraživanja s preciziranim koracima koje valja slijediti; primjer.
3. 26/10/2010.
Uvod
Morfologija. Morfem (tipologija i funkcije), alomorf. Analiza riječi na morfeme. 'Otvorene liste' i 'zatvorene liste'.
Definirati i opisivati pojmove iz navedenog područja morfologije, podcrtavati razliku između tradicionalnog pristupa i pristupa moderne lingvistike. Potkrijepiti primjerima iz talijanskog (i drugih jezika) pojmova i pojava čija se teorija iznosi, ishodi su ove nastavne jedinice.
Literatura: 0 = obvezna literatura (5: 135-150; 1:19-33, 42-44; 3: 9-13, 4:17-33; 44-59)
4. 2/11/2010.
Tipovi morfema
Slobodni morfemi (leksemi) / vezani morfemi (gramatički morfemi). Korjeni, prefiksi i sufiksi. Infiksi, transfiksi i 'nulti' morfi.
Ishod je ove nastavne jedinice definirati temeljne tipove morfema te njihovu klasifikaciju, kao i argumentirati i primijeniti na konkretne primjere definicije afiksa i 'nultog' morfa.
Literatura: 0 ( 5: 142-145; 145-150, 155-159; 1:24-30; 3: 14-18; 4: 44-59)
5. 09/11/2010.
Morfonološke promjene
Alternacija i supletivizam.
Morfemi izvođenja i morfemi slaganja
Po završetku modula i položenog ispita, studenti će moći uočavati i opisivati morfonološke promjene kao i različite vidove u kojima se oni u raznim jezicima pojavljuju. Bit će u stanju razlikovati morfeme izvođenja i morfeme slaganja.
Literatura: 0 (5: 159-166; 1:19-33, 42-44; 3: 9-19; 4: 279)
6. 16/11/2010.
Fleksivna morfologija
Sklonidba. Gramatički morfemi i morfološka tipologija.
Lice, rod, broj. Definirano/nedefinirano. Padež. Stupanj pridjeva. Način i dijateza. Vrijeme i vid.
Studenti će moći definirati temeljne pojmove iz područja fleksivne morfologije; razlikovati temeljne imeničke, pridjevske i glagolske kategorije; primijeniti postignuto znanje na analizu tekstova te uočavati razlike među jezicima u odabiru jezičnih instrumenata za iskazivanje navedenih kategorija.
Literatura: O (5: 190-192, 303-346; 2:193-244; 3:20-27)
7. 23/11/2010.
Slaganje i rekcija
Funkcije slaganja. 'Domena' slaganja. Strukturalni odnos i morfemska realizacija slaganja.
Opisivati i analizirati morfološku kategoriju slaganja, kontekste u kojima se ono javlja te primjeniti stečeno znanje na primjere iz talijanskog (i drugih) jezika, temeljni je ishod ove nastavne jedinice. Studenti će moći također razlučivati i usporediti razlike među jezicima u pogledu korištenja različitih tipova slaganja i morfemske realizacije istoga te osvijestiti 'domenu' slaganja između (u našem slučaju posebno interesantnih sustava) talijanskog i hrvatskog jezika.
Literatura: O (5:174-185; 3:28-36)
8. 30/11/2010.
Slaganje i rekcija (nastavak)
Manje 'uobičajeni' oblici slaganja. Izostalo slaganje.
Rekcija.
Ishod je ove nastavne jedinice opisivati i analizirati morfološke kategorije slaganja i rekcije te primjeniti stečeno znanjena primjere iz talijanskog (i drugih) jezika. Studenti će, po završetku modula, moći osvijestiti razlike među jezicima u pogledu korištenja različitih tipova slaganja i rekcije te uočiti i argumentirati iste na odabranim primjerima.
Literatura: O (5:175-185; 3:28-36)
9. 07/12/2010.
Istraživanje (pregled učinjenog, kratki osvrt, rasprava, upute za ispravak)
Ispraviti pogreške načinjene u prikazu istraživanja, proširiti ili skratiti Literaturu, usavršiti formalno prikazivanje iznesenoga ishod je ove nastavne jedinice. Također (kroz grupni i individualni rad) sposobnost za samostalan rad i ispravno izlaganje proučenog.
Literatura: Upute za izradu i prikaz istraživanja, izradci studenata
10. 14/12/2010.
Tvorba riječi
Riječ. Morfologija izvođenja.
Studenti će biti osposobljeni za definiranje i ovladavanje temeljnim pojmovima morfologije izvođenja. Biti će ih u stanju primijeniti na analizirani korpus, te razlikovati izvođenje od slaganja, kao i različite modalitete izvođenja novih riječi. Moći će također uočiti i kritički pristupiti poteškoći definiranja tradicionalnog pojma 'riječ'.
Literatura: 0 (5: 150-155; 1: 19-24; 3:37-41; 4: 59-68; 93-106)
11. 21/12/2010.
Tvorba riječi (nastavak)
Pojam 'glava'. Pojam 'proizvodnost'.
Definicija pojma 'glava' u izvedenicama i u složenim riječim te analiziranje različitih jezičnih rješenja vezanih za ovaj argument u odabranim tekstovima; definiranje pojma 'proizvodnosti' i analiziranje iste na odabranom jezičnom korpusu ishod je koji proizlazi iz ove nastavne jedinice.
Literatura: 0 (5: 154-155; 3:37-41; 4: 106; 181-197)
12. 13/01/2011.
Tvorbena analiza
Izvođenje i odabir osnove. Načelo 'jedinstvene osnove'.
Studenti će, po završetku modula i položenom ispitu, moći definirati pojam 'odabira osnove' te načela 'jedinstvene osnove'. Moći će ga analizirati i primijeniti na jezični korpus talijanskog jezika te usporediti s korpusima drugih jezika (s posebnim naglaskom na hrvatski jezik).
Literatura: 0 (1: 34-42, 54-56; 3: 41-44; 4: 210-217)
13. 20/01/2011.
'Jedinstvena osnova' i morfološka analiza
Izvođenje i morfonološki procesi.
Studenti će biti u stanju analizirati pojam 'jedinstvene osnove' na odabranim primjerima te uočiti, uspoređivati i razlikovati različite morfonološke procese do kojih dolazi tijekom stvaranja novih riječi putem derivacije.
Literatura: 0 (1: 34-42, 54-56; 3: 44-46)
14. 27/01/2011.
Složenice
Mehanizmi slaganja. 'Izlazna' kategoria slaganja. 'Glava' u složenicama. Pravila slaganja i sintaktička struktura.
Opisivanje i uporaba različitih mehanizama slaganja. Studenti će moći na kraju modula kritički razlikovati i objasniti 'izlazne' kategorija slaganja, odrediti 'glavu' u složenicama te objasniti korelaciju između pravila slaganja i sintaktičke strukture jezika.
Literatura: 0 (1: 33-34; 3: 47-51; 4: 121-149; 193)
15. 27/01/2011.
Zaključno predavanje
Evaluacija kolegija.
Sinteza iznesenoga gradiva te primjena stečenih znanja, vještina i sposobnosti ishod su ove nastavne jedinice.
Evaluacija modula
Literatura: v. prilog Literatura
Temeljni je cilj modula da student ovlada osnovama morfologije suvremenog talijanskog jezika, s naglaskom na moderan pristup proučavanju jezičnih pojava temeljen na saznanjima suvremene lingvistike. Osim navedenoga cilj je modula i stjecanje općih i specifičnih kompetencija iz područja morfologije.
Očekivani ishodi učenja:
Nakon odslušanog semestra i položenog ispita studenti će biti osposobljeni:
1. za pravilno definiranje i argumentiranje temeljnih pojmova morfologije suvremenog talijanskog jezika;
Aktivnosti: sveukupne aktivnosti modula (predavanja, konzultacije, izrada istraživanja, itd.), dakle grupni i individualni rad;
Način vrednovanja: kolokvij, istraživanje, završni (usmeni) ispit;
2. za analizu navedenih jezičnih pojmova i pojava uz primjenu postignutog znanja iz proučavanog područja;
Aktivnosti: predavanja, rad na tekstovima, istraživanje (grupni i individualni rad);
Način vrednovanja: (usmeni) završni ispit;
3. za korištenje literaturom;
Aktivnosti: predavanja ? grupni rad, konzultacije ? individualni rad;
Način vrednovanja: istraživanje;
4. za kritičko analiziranje tekstova obzirom na usvojeno gradivo; za uočavanje razlika u izlaganju različitih autora (o odabranoj temi) i njihovo sintetičko predstavljanje;
Aktivnosti: predavanja, konzultacije, izrada istraživanja (grupni i individualni rad);
Način vrednovanja: istraživanje;
5. za korištenje računalom i internetom radi prikupljanja literature;
Aktivnosti: predavanja ? grupni rad, konzultacije (individualni rad);
Način vrednovanja: istraživanje;
6. za samostalni rad (izradu istraživanja) iz područja morfologije;
Aktivnosti: konzultacije (individualni rad);
Način vrednovanja: istraživanje (40%).
Preduvjeti, korespodentnost i korelativnost:
Modul ?Morfologija? jedan je od temeljnih modula Jednopremetnog studijskog programa ?Talijanski jezik i književnost? i Dvopremetnog studija ?Talijanski jezik i književnost i povijest (hrvatski, latinski, itd.)?, a usko je povezan i korelira s modulom ?Sintaksa?. Isto je tako vezan za druge jezične module kao što su ?Fonetika i fonologija talijanskog jezika?, ?Pragmalingvistika?, ?Dijalektologija?, ?Povijest jezika?, ?Etimologija? i dr. Preduvjet za ovaj modul je poznavanje temeljnih pojmova gramatičke analize stečenih tijekom osnovnog i srednješkolskog obrazovanja.
Sadržaj kolegija:
? uvod u morfologiju (suvremenog talijanskog jezika) i njezine osnove
? uvod u raspoloživu literaturu i njeno korištenje
? upute za korištenje internetskih portala iz područja morfologije.
(Detaljan je sadržaj kolegija prikazan je u nastavku!)
Način izvođenja nastave i usvajanje znanja:
Predavanja
Konzultacije
Istraživanje
Multimedija i internet
Studentske obveze:
- pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnome procesu
- izraditi istraživanje
- položiti završni ispit (usmeni)
Praćenje i ocjenjivanje studenata:
Pohađanje nastave
Aktivnost u nastavi
Istraživanje
Usmeni ispit
Kontinuirana provjera znanja
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova:
OBVEZE SATI (procjena) ISHODI UČENJA UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI:
pohađanje nastave i aktivnost u nastavi (učestvovanje u raspravama i aktivno praćenje izlaganja), kontinuirana provjera znanja
30 1 - 4 0,5 maksimalno10%
istraživanje 30 3-6 0,5 maksimalno 40%
završni ispit: usmeni 30 1 - 4 1 maksimalno 50%
Sudjelovanje u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
0% = Ne dolazi na predavanja
2% = Prisustvuje predavanjima, ali ne sudjeluje aktivno u radu
4% = Pripremljen/-a je, ali priprema je nepotpuna - uz veće nedostatke.
6% = Pripremljen/-a je, ali priprema je nepotpuna - uz manje nedostatke.
8% = Redovito je pripremljen/-a, priprema je korektna, dobrovoljno sudjeluje u nastavnome procesu.
10% = Student/-ica pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, uvijek je pripremljen/-a; postavlja pitanja i problematizira sadržaje iz zadate literature, važne za kolegij, koristi dodatne materijale.
Istraživanje se ocjenjuje ovako:
0% = Rad nije napisan ili se student nije uopće držao datih uputa za izradu rada.
8% = Rad ne sadrži sva poglavlja zatražena u uputama, a zapaženi su i veći nedostatci u sadržajnome oblikovanju rada; gradivo nije zadovoljavajuće obrađeno.
16% = Rad sadrži sva poglavlja zatražena u uputama, no uočeni su nedostatci u formalnome oblikovanju rada (posebice se to odnosi na učestale pravopisne i gramatičke pogreške koje se ne mogu smatrati omaškom) te u predstavljanju i citiranju literature.
24% = Rad je napravljen prema datim uputama, no uočeni su manji nedostatci u sadržajnome oblikovanju rada te u predstavljanju i citiranju literature kao i pravopisne i gramatičke pogreške.
32% = Rad je napravljen prema zadatim uputama, no uočeni su nedostatci u citiranju konzultirane literature, a iznesena teorija nije obogaćena primjerima iz odabranih tekstova i/ili jezičnih priručnika.
40% = Izlaganje odabrane teme je detaljno, potkrijepljeno podatcima iz literature, koja je ispravno citirana, a sve zajedno čini skladnu cjelinu kako u formalnome tako i u jezičnome i u sadržajnome smislu.
Završni ispit ocjenjivat će se ovako:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = 10% ocjene
od 61% do 70% = 20% ocjene
od 71% do 80% = 30% ocjene
od 81% do 90% = 40% ocjene
od 91% do 100% = 50% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 90 -100% 5 (izvrstan)
B = 80 - 89,9% 4 (vrlo dobar)
C = 70 - 79,9% 3 (dobar)
D = 60 - 69,9% 2 (dovoljan)
E = 50 - 59,9% 1 (nedovoljan)
Dodatne informacije o kolegiju:
Ispitni rokovi: (bit će uneseno uskoro)
U veljači:
U rujnu:
Nositelj kolegija:
Dr. sc. Jasna Gačić, doc.
jgacic@unipu.hr
Konzultacije:
Utorak: 9.45 ? 11.15 h
TEME, ISHODI I LITERATURA
1. 12/10/2010.
Uvod u kolegij i detaljni izvedbeni nastavni plan i program.
Studenti će moći primijeniti dobivene upute za rad i pripremu završnog ispita.
Literatura : Tiskane upute za rad, literatura (obvezna i dopunska)
2. 19/10/2010.
Pisanje i izlaganje istraživanja; upute i stručno vodstvo za prikupljane literature, korištenje i citiranje bibliografskih jedinica!
Nakon obrađene nastavne jedinice studenti će biti osposobljeni za pisanje kratkog istraživanja prema zadanim naputcima; temeljni je ishod, dakle, pripremljenost sudenata za individualni rad i osposobljenost za služenje prikupljenom literaturom (kako knjigama, priručnicima, časopisama i sl., tako i internetom) i za komparativnu analizu iste.
Literatura: Pripremljene pismene upute za izradu istraživanja s preciziranim koracima koje valja slijediti; primjer.
3. 26/10/2010.
Uvod
Morfologija. Morfem (tipologija i funkcije), alomorf. Analiza riječi na morfeme. 'Otvorene liste' i 'zatvorene liste'.
Definirati i opisivati pojmove iz navedenog područja morfologije, podcrtavati razliku između tradicionalnog pristupa i pristupa moderne lingvistike. Potkrijepiti primjerima iz talijanskog (i drugih jezika) pojmova i pojava čija se teorija iznosi, ishodi su ove nastavne jedinice.
Literatura: 0 = obvezna literatura (5: 135-150; 1:19-33, 42-44; 3: 9-13, 4:17-33; 44-59)
4. 2/11/2010.
Tipovi morfema
Slobodni morfemi (leksemi) / vezani morfemi (gramatički morfemi). Korjeni, prefiksi i sufiksi. Infiksi, transfiksi i 'nulti' morfi.
Ishod je ove nastavne jedinice definirati temeljne tipove morfema te njihovu klasifikaciju, kao i argumentirati i primijeniti na konkretne primjere definicije afiksa i 'nultog' morfa.
Literatura: 0 ( 5: 142-145; 145-150, 155-159; 1:24-30; 3: 14-18; 4: 44-59)
5. 09/11/2010.
Morfonološke promjene
Alternacija i supletivizam.
Morfemi izvođenja i morfemi slaganja
Po završetku modula i položenog ispita, studenti će moći uočavati i opisivati morfonološke promjene kao i različite vidove u kojima se oni u raznim jezicima pojavljuju. Bit će u stanju razlikovati morfeme izvođenja i morfeme slaganja.
Literatura: 0 (5: 159-166; 1:19-33, 42-44; 3: 9-19; 4: 279)
6. 16/11/2010.
Fleksivna morfologija
Sklonidba. Gramatički morfemi i morfološka tipologija.
Lice, rod, broj. Definirano/nedefinirano. Padež. Stupanj pridjeva. Način i dijateza. Vrijeme i vid.
Studenti će moći definirati temeljne pojmove iz područja fleksivne morfologije; razlikovati temeljne imeničke, pridjevske i glagolske kategorije; primijeniti postignuto znanje na analizu tekstova te uočavati razlike među jezicima u odabiru jezičnih instrumenata za iskazivanje navedenih kategorija.
Literatura: O (5: 190-192, 303-346; 2:193-244; 3:20-27)
7. 23/11/2010.
Slaganje i rekcija
Funkcije slaganja. 'Domena' slaganja. Strukturalni odnos i morfemska realizacija slaganja.
Opisivati i analizirati morfološku kategoriju slaganja, kontekste u kojima se ono javlja te primjeniti stečeno znanje na primjere iz talijanskog (i drugih) jezika, temeljni je ishod ove nastavne jedinice. Studenti će moći također razlučivati i usporediti razlike među jezicima u pogledu korištenja različitih tipova slaganja i morfemske realizacije istoga te osvijestiti 'domenu' slaganja između (u našem slučaju posebno interesantnih sustava) talijanskog i hrvatskog jezika.
Literatura: O (5:174-185; 3:28-36)
8. 30/11/2010.
Slaganje i rekcija (nastavak)
Manje 'uobičajeni' oblici slaganja. Izostalo slaganje.
Rekcija.
Ishod je ove nastavne jedinice opisivati i analizirati morfološke kategorije slaganja i rekcije te primjeniti stečeno znanjena primjere iz talijanskog (i drugih) jezika. Studenti će, po završetku modula, moći osvijestiti razlike među jezicima u pogledu korištenja različitih tipova slaganja i rekcije te uočiti i argumentirati iste na odabranim primjerima.
Literatura: O (5:175-185; 3:28-36)
9. 07/12/2010.
Istraživanje (pregled učinjenog, kratki osvrt, rasprava, upute za ispravak)
Ispraviti pogreške načinjene u prikazu istraživanja, proširiti ili skratiti Literaturu, usavršiti formalno prikazivanje iznesenoga ishod je ove nastavne jedinice. Također (kroz grupni i individualni rad) sposobnost za samostalan rad i ispravno izlaganje proučenog.
Literatura: Upute za izradu i prikaz istraživanja, izradci studenata
10. 14/12/2010.
Tvorba riječi
Riječ. Morfologija izvođenja.
Studenti će biti osposobljeni za definiranje i ovladavanje temeljnim pojmovima morfologije izvođenja. Biti će ih u stanju primijeniti na analizirani korpus, te razlikovati izvođenje od slaganja, kao i različite modalitete izvođenja novih riječi. Moći će također uočiti i kritički pristupiti poteškoći definiranja tradicionalnog pojma 'riječ'.
Literatura: 0 (5: 150-155; 1: 19-24; 3:37-41; 4: 59-68; 93-106)
11. 21/12/2010.
Tvorba riječi (nastavak)
Pojam 'glava'. Pojam 'proizvodnost'.
Definicija pojma 'glava' u izvedenicama i u složenim riječim te analiziranje različitih jezičnih rješenja vezanih za ovaj argument u odabranim tekstovima; definiranje pojma 'proizvodnosti' i analiziranje iste na odabranom jezičnom korpusu ishod je koji proizlazi iz ove nastavne jedinice.
Literatura: 0 (5: 154-155; 3:37-41; 4: 106; 181-197)
12. 13/01/2011.
Tvorbena analiza
Izvođenje i odabir osnove. Načelo 'jedinstvene osnove'.
Studenti će, po završetku modula i položenom ispitu, moći definirati pojam 'odabira osnove' te načela 'jedinstvene osnove'. Moći će ga analizirati i primijeniti na jezični korpus talijanskog jezika te usporediti s korpusima drugih jezika (s posebnim naglaskom na hrvatski jezik).
Literatura: 0 (1: 34-42, 54-56; 3: 41-44; 4: 210-217)
13. 20/01/2011.
'Jedinstvena osnova' i morfološka analiza
Izvođenje i morfonološki procesi.
Studenti će biti u stanju analizirati pojam 'jedinstvene osnove' na odabranim primjerima te uočiti, uspoređivati i razlikovati različite morfonološke procese do kojih dolazi tijekom stvaranja novih riječi putem derivacije.
Literatura: 0 (1: 34-42, 54-56; 3: 44-46)
14. 27/01/2011.
Složenice
Mehanizmi slaganja. 'Izlazna' kategoria slaganja. 'Glava' u složenicama. Pravila slaganja i sintaktička struktura.
Opisivanje i uporaba različitih mehanizama slaganja. Studenti će moći na kraju modula kritički razlikovati i objasniti 'izlazne' kategorija slaganja, odrediti 'glavu' u složenicama te objasniti korelaciju između pravila slaganja i sintaktičke strukture jezika.
Literatura: 0 (1: 33-34; 3: 47-51; 4: 121-149; 193)
15. 27/01/2011.
Zaključno predavanje
Evaluacija kolegija.
Sinteza iznesenoga gradiva te primjena stečenih znanja, vještina i sposobnosti ishod su ove nastavne jedinice.
Evaluacija modula
Literatura: v. prilog Literatura