Kolegij obrađuje sadržaje koji tematiziraju razdoblje hrvatskog književnog srednjovjekovlja, u vremenskom rasponu od 9. do kraja 15. stoljeća. Od Ćirila i Metoda i njihovih učenika, početaka pismenosti u Hrvata i  oblikovanja hrvatske srednjovjekovne književnosti na granicama kršćanskoga Zapada i Istoka. Fenomeni tropismene (latinica, glagoljica, ćirilica) i trojezične (latinski, staroslavenski, narodni) kulture. Regionalizam kao rezultat višestoljetne političke i dijalekatske razjedinjenosti kulturnoga prostora. Regionalna trojnost: glagoljaško­?čakavska regija (sjeverna Dalmacija, Kvarner, Istra, Krbava i Lika), latiničko-čakavsko­?štokavska regija (ostatak Dalmacije) i latiničko-kajkavska regija (sjeverozapadna Hrvatska). Afirmacija narodnoga jezika i pisma u svim područjima društvenog i književnog života. Posebna pozornost unutar kolegija posvećena je glagoljskim epigrafskim spomenicima i fenomenu tiskarstva te svim književnim rodovima srednjeg vijeka: crkvenoj književnosti, apokrifima, životima svetaca, pripovijetkama i romanima, moralno-didaktičkim spisima, poeziji i pobožnoj drami. Suvremena su istraživanja pokazala da su naša najstarija srednjovjekovna djela u svojim jezičnim, stilističkim i književnim strukturama ne samo pisani tragovi nego ? književnost, stvarana po strukturnim načelima europske srednjovjekovne književnosti.